Povijest Podgore

POVIJEST PODGORE


Podgora se prvi puta spominje 1571. godine kao jedno od mjesta koje Venecija uzima pod svoju zaštitu, nakon turskog poraza u bitci kod Lepanta. Iz tog doba postoje ostaci groblja sa sačuvanim nadgrobnim spomenicima koji se mogu vidjeti na groblju pored crkve sv. Tekle. Međutim, zahvaljujući svom dobrom zemljopisnom položaju, područje današnje Podgore bilo je naseljeno još od prapovijesti, preko antike i srednjeg vijeka, o čemu svjedoče pronađeni arheološki nalazi poput rimske keramike, novčića, amfora, grbova, spomenika, kula i građevina.


Naziv mjesta označava naselje koje je podignuto „pod gorom“. Pojam „podgora“ označava uski priobalni pojas, paralelan s planinskom padinom Biokova i razvedenom obalom, od rta Dračevac (Kamena) na sjeverozapadu do uvale Klokun na jugoistoku. U vrijeme borbi protiv Turaka izgrađeno je više obrambenih kula, a Podgora se u tom periodu naziva Kaštel Podgora (Castello).


Tokom povijesti, česti napadi hajduka i razbojnika natjerali su mještane Podgore da sklonište potraže na planinskom masivu Biokovo koji se moćno uzdiže iznad cijele Makarske rivijere. Gornja Podgora je tako bila nastanjena sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća i velikog potresa koji ju je zadesio. Otada se gotovo u potpunosti život spušta prema moru. 


Duljina podgorske morske obale iznosi oko 5,5 km, a mjesto se sastoji od dva dijela: Gornje (stare) Podgore i Donje Podgore (Kraj), koja je najvećim dijelom izgrađena nakon potresa 1962. godine, kada započinje i značajniji razvoj turizma. Danas je Podgora među najposjećenijim turističkim destinacijama u Dalmaciji i Makarskoj rivijeri, a hotelski kompleks Medora Auri, otvoren u srpnju 2016., idealna je početna točka za istraživanje zadivljujuće jadranske obale.


Ostavština prapovijesti

Troje gomile

TROJE GOMILE

Troje gomile naziv je za prapovijesni lokalitet u Podgori, koji predstavlja četiri podignuta kamena grobna tumula. Tumuli su zemljani ili kameni brežuljci ili humci pod kojima se nalaze grobovi velikana, a služili su i kao osmatračnice. Prva tri tumula djelomično su raskopana, dok je četvrti u potpunosti raskopan te je vidljiv ostatak prapovijesnog groba u središtu tumula. Troje gomile nalaze se kod spomenika Galebova krila, iznad Podgore.

Povijesni sakralni objekti

Dvadesetak crvi i kapelica na podgorskom području govori o religijskoj tradiciji te o velikoj povezanosti čovjeka i njegove vjere u Božju zaštitu i duhovnu snagu izraženu kroz sakralne građevine posvećene katoličkim svecima i štovane kroz misna slavlja na blagdan određenog sveca. Danas ti lokaliteti predstavljaju zanimljive povijesne artefakte, dok se u nekima od njih i danas aktivno vrši bogoslužje.

Crkva Svete Tekle iz 17. st.

Crkva Svete Tekle

Crkva se prvi puta spominje 1630. godine, a podignuta je na srednjevjekovnom lokalitetu Sutikla. Uz crkvu se nalazi malo groblje sa srednjevjekovnim spomenicima i nadgrobnim pločama. Crkva je srušena u potresu 1962. g., ali je obnovljena krajem 20 st. Unutar nje nalaze se dva oltara: pravoslavni i katolički, jer su bogoslužje istovremeno vršili i pravoslavni i katolički svećenici. Na četiri ploče ispred crkve, nalazi se prikaz štita s mačem i vjerojatno označavaju grob obitelji nižeg plemstva ili nobiles.

Uz crkvu sv. Tekle nalazi se i nadgrobni spomenik don Mihovilu Pavlinoviću, znamenitom svećeniku, političaru i književniku, jednom od utemeljitelja i vođe Narodne stranke i hrvatskog preporoda u Dalmaciji. Skulptura je djelo hrvatskog kipara Ivana Rendića, otkrivena 17. svibnja 1908. godine, povodom 20. obljetnice smrti podgorskog velikana.

Izgled groblja ispred crkve značajno je izmijenjen u 20.-om stoljeću, posebno nakon rušenja zida kojim je groblje bilo omeđeno te izgradnjom novih grobnih mjesta. Tokom potresa 1962. godine urušava se dio rta Sutikla i dolazi do promjene u samoj vizuri rta, posebno vidljivoj na porušenoj prirodnoj atrakciji „Prolaz sreće“.

Crkva Svetog Roka iz 17. st.

Crkva Svetog Roka iz 17. stoljeća

Crkva se prvi puta spominje 1672. godine, i prema predaji, prostor ispred crkve služio je kao groblje za umrle od kuge. Uz crkvu se veže i jedna zanimljivost iz povijesti, naime u Prvom svjetskom ratu, zvonik crkve, koji danas nedostaje, koristio se kao topovska kugla neprijateljske vojske. U crkvi su se do sredine prošlog stoljeća održavale mise na blagdan svetog Roka, a nakon potresa 1962. godine, crkva je znatno oštećena. 

Crkva Svih svetih iz 18. st.

Crkva sa zvonikom, sagrađena 1764. g. bila je do sredine prošlog stoljeća središte duhovnog života u Podgori. Poznata je po oltaru sv. Vicenca, zaštitnika općine Podgora, na kojemu se nalaze očuvane relikvije tog sveca. Tradicionalno, na blagdan svetog Vicenca, svake prve nedjelje u kolovozu, u crkvi se održava sveta misa, a u mjestu Podgora traje vjersko i pučko slavlje i sajam, koji privlače vjernike i hodočasnike iz Dalmacije i ostalih dijelova Hrvatske, ali i iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Crkva Svetog Liberana iz 18. st.

Crkva Svetog Liberana iz 18. st.

Crkva je izgrađena na mjestu stare župne crkve Svih Svetih ili nekoliko metara istočnije. Dobila je ime po svetom Liberanu ili Liboriu, dugovječnom galskom biskupu. Do 60-tih godina 20.-og stoljeća u crkvi su se na blagdan sv. Liberana održavala misna slavlja. Ta je tradicija prekinuta nakon potresa 1962. godine, kada je crkva pretrpjela znatna oštećenja. Arheološka istraživanja 1991. godine potvrdila su stariju arhitekturu ispod i pored Sv. Liberana, koja se odnosi na ostatke prve crkve Svih svetih iz 17. st.

Kapela Svetog srca Isusovog iz 19. st. 

Kapelu je 1804. g. sagradila obitelj Mrkušić, koja je tu živjela, a očuvali su se i ostaci njihovog baroknog ljetnikovca, odnosno samo portal zdanja. Ta je plemićka obitelj u Podgoru došla iz istočne Bosne i ostavila niz vrijednih kulturno-povijesnih artefakta, od svog obiteljskog grba s natpisom „Non minor ceteris“, preko povijesnih objekata, danas atraktivnih turističkih lokaliteta. Kapela sv. Srca Isusovog nije pretrpjela velika oštećenja tokom potresa 1962. g, što je bio slučaj s ostalim objektima na tom području, te je stoga neko vrijeme služila kao župna crkva. Danas se svete mise u crkvi održavaju svake nedjelje u poslijepodnevnim satima, kao i na blagdan Svetog srca Isusovog.

Kapelica - svjetionik ljak

Kapelica - svjetionik ljak

Mala kamena građevina na otočiću, svega par metara udaljenom od obale, imala je dvostruku funkciju: služila je kao svjetionik starim podgorskim mornarima i ribarima, a ujedno je bila i kapelica, posvećena Blaženoj Djevici Mariji i sv. Nikoli zaštitniku mornara i putnika. Ni najstariji Podgorani ne pamte kada je izgrađena kapelica-svjetionik Ijak, a u pojedinoj literaturi se navodi kako je to jedan od najstarijih očuvanih svjetionika na Mediteranu.

Povijesne vojne građevine

Roščića kula iz 17. st.

Povijesne vojne građevine

U gornjem dijelu naselja Podgora, u zaseocima Rošćićima i Marinovićima, sagrađene su u 17. i 18. stoljeću kule za obranu od Turaka. Roščića kula smještena je istočno od puta koji spaja cestu preko staze sa sridom sela. U potresu 1962. godine Roščića kula je stradala, te je danas djelomično očuvana. Tlocrt kule je četvrtastog oblika, sjeverni i zapadni zid su sačuvani u visini prvoga kata, dok je jugoistočni ugao srušen. U sjevernom zidu na prvom katu nalazi se četverokutna puškarnica.

Uloga mora

U dugoj povijesti Podgore, od antičkog doba do danas uloga mora bila je neraskidivo povezana sa stanovnicima koji su živjeli s njim i hranili se od njega. Ribarstvo, pomorstvo, te u novije doba  turizam, u savršenoj simbiozi čovjeka i blagodati mora oblikovalo je kroz povijest temperament Podgorana te privlačilo generacije njenih žitelja. Jezgra Podgore razvijala se upravo oko gradske luke koja i danas vrvi ribarskim brodovima.

U spomen osnivanja partizanske ratne mornarice, 1962. godine, podignut je visoki spomenik Galebova krila, rad arhitekta Rajka Radovića, koji dominira brežuljkom iznad Podgore i s kojeg se pruža veličanstven pogled na mjesto, morsku pučinu i otoke. Uspravno krilo spomenika simbolizira uspon do pobjede, dok slomljeno krilo simbolizira poginule mornare i borbu za slobodu.

Rekonstrukcija postojećeg hotela i izgradnja dodatnih sadržaja